O školi
O nama
Umjetnička škola u Vinkovcima s korijenima u 18. stoljeću i imenom po skladatelju hrvatske himne.
Osnovana
1948.
Odjela
6
Učenika
~380
Razrednih odjeljenja
36
Ravnatelj
prof. Darko Domaćinović
Prostor
4 251 m² zatvorenog, 9 250 m² otvorenog
Povijest škole
Organizirani oblici glazbenog djelovanja u Vinkovcima sežu do druge polovine 18. stoljeća, kada je djelovala pukovnijska glazba VII. brodske pukovnije. Njihov razvoj nastavlja se kroz glazbenu i pjevačku školu pri vinkovačkoj Gimnaziji, pjevačko društvo “Sloga”, HPTD “Relković” i “Cecilijin zbor”. Na tim korijenima 1948. godine osnovana je prva samostalna glazbeno-pedagoška institucija u Vinkovcima.
Srednja glazbena škola osnovana je 2004. godine. Od 1. rujna 2010. Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina pripojena je Srednjoj glazbenoj školi — otada ustanova djeluje pod jedinstvenim nazivom. Od 2018. godine škola djeluje na jednoj lokaciji, na 4 251 m² zatvorenog i 9 250 m² otvorenog prostora. U školskoj 2020./21. godini uvedeno je cjelovito srednjoškolsko obrazovanje s općeobrazovnim predmetima.
Odjeli
- Odjel za klavir — pročelnik/ca Željka Berić
- Odjel za gitaru, violinu i violončelo — pročelnik/ca Igor Blažević
- Odjel za tambure, klarinet, flautu i solo pjevanje — pročelnik/ca Matko Bačić
- Odjel za harmoniku, suvremeni ples i talijanski jezik — pročelnik/ca Blanka Brlić
- Teorijski odjel — pročelnik/ca Zdenka Ivanković
- Odjel općeobrazovnih predmeta — pročelnik/ca Marko Vujeva
Tradicionalna događanja
- Vinkovačke jeseni
- Dvorište ideja
- Božićni koncert na prozorima Gimnazije Matije Antuna Reljkovića
- Cvjetni korzo
- Vi – Vu
- Dan Grada Vinkovaca
- Koncert pod zvijezdama
Josip Runjanin
Josip Runjanin (Vinkovci, 1821. – Novi Sad, 1878.) uglazbio je pjesmu Antuna Mihanovića “Horvatska domovina”, koja je 1891. proglašena hrvatskom himnom pod naslovom “Lijepa naša domovino”.
Rođen je i kršten u Vinkovcima, a školovao se u Vinkovcima i Srijemskim Karlovcima prije nego što se odlučio za vojničko zvanje u austrougarskoj vojsci. Kao carski kadet služio je u Glini, gdje je stekao glazbenu izobrazbu i prvi put čuo Mihanovićevu pjesmu u društvu ilirskih rodoljuba. Napredovao je do čina potpukovnika prije umirovljenja 1871. godine, nakon čega se povukao u Novi Sad.
Melodiju “Lijepe naše” Lichtenegger je zapisao i obradio za muški zbor 1861. godine, a pjesma je pod nazivom Hrvatska himna prvi put javno izvedena 1891., na otvorenju Hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu.

